Zagorkine borbe na Opatovini

Trideset i treće Zagrebačko histrionsko ljeto na Opatovini otvoreno je premijerom Gričke vještice Marije Jurić Zagorke dan nakon pobjede hrvatske nogometne reprezentacije u Sočiju nad ruskom reprezentacijom u zemlji domaćina te našim ulaskom među četiri najbolje reprezentacije na svijetu. Histrionska je družina uvijek pokazivala sklonosti prema hrvatskoj reprezentaciji, Hrvatskoj i nogometu pa nije mogao biti bolji dan za premijeru jednoga od najpoznatijih Zagorkinih romana. Točnije, premijera koja je trebala biti 7. srpnja odgođena je za 8. srpnja upravo zbog povijesne utakmice. Histrioni moraju za predstavu biti tjelesno, kondicijski i psihički te emotivno spremni gotovo kao draga nam hrvatska nogometna reprezentacija: osim svladavanja prostora na otvorenom, akustike i kretanja, trosatnu će predstavu u režiji Dražena Ferenčine izvoditi sve do 2. rujna, sa samo jednim danom pauze (ponedjeljak).

Janko Popović Volarić i Mada Peršić / Snimila Ines Stipetić

Umjetnički ravnatelj Histriona, glumac i redatelj Zlatko Vitez, promicatelj pučkoga kazališta, ljubitelj je Zagorkina opusa. Četrdesetdvogodišnje histrionsko trajanje bilježi uprizorenja četiriju Zagorkinih naslova u višekratnim adaptacijama i glumačkim postavama. Naklonost prema toj hrvatskoj spisateljici i novinarki i njezinu djelu Histrioni u Tkalčićevoj ulici pokazali su 1991. i podizanjem spomenika njoj u čast.

Gričku vješticu izveli su prvi put 1987, a drugi 1994. Kći Lotrščaka bila je na programu 1990. i 2017, Vitez slavonske ravni 1992, a Jalnuševčani 1996, pa su uz sad ukupno sedam premijera i više stotina izvedaba u Zagrebu i po Hrvatskoj Vitezovi histrioni vjerojatno najbolji promotori djela i života Zagorke, jedne od ikona Zagreba i simbola ženske borbe za slobodu stvaranja, a Grička vještica, proizišla iz Barice Cindek – Gričke vještice, istinite priče o „mladoj ljepotici i lijepoj pekarici“, kramarici koju je osim tjelesne privlačnosti krasila i energičnost, izvrsno se uklapa u prostor na Opatovini, uz dobre scenografske intervencije Miljenka Sekulića s prepoznatljivim glumačkim histrionskim punktovima.

Na izvedbi koju smo gledali bio je velik broj obitelji s djecom i još veći broj selfija pa se čini da je Grička vještica danas prepoznata kao dio svijeta spektakla, što potiče i izbor glavnih glumaca: televizijske i filmske zvijezde Janka Popovića Volarića i Made Peršić, atraktivna izgleda i britka govora.

Saga o navodnim i pravim vješticama ispripovijedana u sedam knjiga postavljena je i za vrijeme Zagorkina života, u zagrebačkom HNK-u, kad su kritičari ironično zapisali da je ta inscenacija najviše oduševljenja izazvala na galeriji kazališta, rezerviranoj za „neobrazovane narodne mase“.

Ovogodišnja je predstava nastala i na temelju adaptacije Zlatka Viteza, uz dramaturgiju Vladimira Stojsavljevića i glazbu Arsena Dedića, koja pridonosi atmosferičnosti, sa stihovima Drage Britvića.

Gotovo kao i domoljubna publika na hrvatskim utakmicama na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, i histrionska publika sa zanimanjem i glasno, čak i vičući, komentira događanja na sceni, navijajući za Neru i prateći dvije jasne fabulativne niti koje dramaturg Stojsavljević određuje kao istragu o Neri kao vještici i njezinu intimnu istragu o nepoznatu autoru njoj upućenih ljubavnih pisama. Uz atraktivne kostime Marite Ćopo publika uživa u dobro baždarenoj i nijansiranoj režiji Dražena Ferenčine i izvedbi glumačkog ansambla. Mada Peršić ostvaruje iskrenu, angažiranu i toplu Neru, Kontesu Keglevicz, Janko Popović Volarić zanimljivo je glumački introvertiran, a emotivno točan kao Siniša Vojković. Petra Težak kao Terka dikcijski je i tjelesno čvrsta, a Sanja Marin kao Zagorka, Grofica Ratkay kao i uvijek točna. U ulozi Carice Marije Terezije Slavica Knežević pokazuje svoju glumačku snagu. Jasna Palić Picukarić kao Urša kao i uvijek intrigira publiku, ovaj put kao vještica sa silnicama komike. I Franjo Kuhar kao Puncer i Ronald Žlabur kao Mikica Smernjak pridonose ogoljivanju te, groteskne strane ove scenske priče, koju Ferenčina određuje kao „prozirnu krinku iza koje se skriva simplificirana sadašnjost“.

U predstavi angažirano glume i A. Prohić, T. Martić, Z. Ožbolt, A. Demše, I. Pucar, Ž. Savić, M. Kuhar, I. Grčić, D. Vuković, R. Žlabur, D. Svedružić, I. Vukelić, I. Bošnjak, J. Vojaković Fingler.

Kao krimić i ljubavna priča s političkom pozadinom sa spletkama, uz silnice nacionalne problematike, prati se proslava rođendana kontese Nere, borba naprednih hrvatskih đaka protiv praznovjerja i progona vještica, razmiču se i skupljaju obzori od dvora grofice Ratkay do tamnice kraljevskog gradskog magistrata, od lovačkoga dvora grofa Krištofora Erdödyja i bečkoga dvora do dvora Marije Terezije, u trenutku kada donosi odluku o prestanku progona vještica i suspendiranju zakona Malleus maleficarum.

Danas u prvi plan i ove predstave i našega društva izbija nepravda koja hrabre pojedince izolira, odbacuje i progoni.